Sredozemno more

Arheološki podatci nam pokazuju da su bujne šume rasle na Mediteranskom području…Danas je preostalo samo 17% od izvornih šuma. Nestanak šuma uzrokovali su požari, pretjerana agrikultura i drvna industrija. Svaki dan gube se prirodna staništa, zagađuju se rijeke i potoci, iskorištava se morski život, zagađuje se more i gube se jedinstvene životinjske i biljne vrste koje je moguće pronaći samo na Mediteranskom području.

Manje od 1% mora je zaštićeno

Prosječna dubina Sredozemnog mora je 1500 m. “Calypso” je najdublja točka Mediterana i nalazi se u Jonskom moru (5267 m). Mediteranska obala se proteže na 46 000 km. Sredozemno more čine isto i otoci od kojih se ističu Cipar, Kreta, Rodos, Krf, Sardinija, Korzika i Mallorca. Nažalost manje od 1% mora je zaštićeno.

Smetlišta u blizini rijeka i plaža

Svake godine se više od 7 milijuna tona smeća baca u oceane. Sredozemno more je osjetljiv ekosistem koji je pod velikim pritiskom ljudske civilizacije. Najveći izvori morskog otpada su smetlišta u blizini rijeka i plaža, turizam, aktivnosti ribarske industrije – što se također odnosi i na Sredozemno more koje je okruženo gusto naseljenom ljudskom populacijom te broji oko 30% svjetskih turista. Više od 220 milijuna turista posjeti područje Mediterana svake godine.

Iako je od 2009. godine odlaganje otpada u Sredozemno more zabranjeno, problem se nije riješio. Kao i kod drugih dijelova svijeta, jedan dio smeća iz kanalizacija odlazi u more neobrađeno. Na primjer, 80% gradske kanalizacije odlazi u more neobrađeno.

Oko 100 000 morskih životinja i ptica uginu svake godine

U želudcu glavate želve (vrsta morske kornjače) pronađen je plastični otpad. To je samo jedan od mnogih primjera koji ukazuju na izravnu “prijetnju” morskom svijetu. Istraživačka kampanja koja je prikupljala uzorke morske vode na sjevernoj obali zaključila je na temelju provedenih podataka kako oko 100 000 morskih sisavaca, kornjača i ptica ugine svake godine zbog zagađenja.

Plastika čini oko 80% morskog otpada

Oko 80% morskog otpada je plastika za koju je znano kako izlučuje opasne toksine i koja se jako sporo razgrađuje. Korištenje plastike se povećava 5% na godinu. Prema istraživanju podržanom od strane zelenih aktivista, 250 milijardi mikroskopski sitnih komada plastike plove u Sredozemnom moru, stvarajući biološku opasnost koja negativno utječe na hranidbeni lanac.